Liberté, Égalité, Fraternité

Početna stranica > Dosje > Bosna kroz gradove > Stolac, muzej pod vedrim nebom

Stolac, muzej pod vedrim nebom

cetvrtak 5 mart 2015, BH Info   Partagez sur FacebookTwittez cette information

„Ako je Bog želio igdje stvoriti Svijet onda ga je stvorio u Stocu“, govorio je o ovom gradiću Nobelovac Ivo Andrić. Smješten na jugoistoku Bosne i Hercegovine, Stolac se već punih 20 godina vraća u život nakon ratnih razaranja a da za njega nove generacije iz Bosne, pa i Hercegovine, skoro da nikada nisu ni čule. Za veliku većinu, Stolac je tek usputna stanica onima koji žele što prije stići od Mostara i Sarajeva do Dubrovnika ili dalje u Crnu Goru bez puno procedura. No Stolac je daleko više od toga. Stolac je vremeplov koji počinje davne 13 000-te godine prije nove ere, i prožima se kroz sva značajnija historijska razdoblja Bosne i Hercegovine.

JPEG - 78.7 kb
Begovina, Stolac ©bhinfo

Skrovište pračovjeka, utvrda Ilira, antički municipij, srednjovjekovni grad, počivalište stećaka, odmaralište begova, posjet Austro-Ugara i puno više od toga... Stolac je ljepota prirode, maslina i vina, rijeka i slapova, sakralnih objekata četiri religije i opet, puno više i od toga, ističu iz JU Radmilja koja ima zadaću razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Stoca. Cilj ove ustanove je objediniti cjelokupnu turističku ponudu općine Stolac u jedinstveni turistički proizvod i prezentirati grad na turističko tržište Bosne i Hercegovine i šire regije.

Stariji 5 000 godina od najstarijeg grada u Europi

Ed epipaleolitičkog razdoblja (14 000.-12 000. p.n.e.), negdje u koritu modre rijeke Bregave, u potkapini, u stijeni, 45 m iznad samog toka, pračovjek je pronašao skrovište, pećinu Badanj. Svidjela mu se i pružala je sigurnost pa je ostavio trag, gravuru, figuru konja gledanog s desnog boka napadnutog strelicama. Ovo je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana i najstariji prikaz „likovne“ umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

JPEG - 389.2 kb
Gravura iz pećine Badanj

Hercegovački krš Stoca, svidjeće se i Daorsima, heleniziranom Ilirskom plemenu koje je živjelo od 300. do 50. godine p. n. e. u dolini rijeke Neretve, a glavni grad im je bio u Stocu, po njima nazvan Daorson. U njemu su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Preuzeli su grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora, fine keramike, brončane kacige, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji, zatim ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije te ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. Danas, više od 3 500 godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči nekadašnjoj moći, a važnost mu povećava to da je postojala ideja da se predloži na popis sedam novih svjetskih čuda prije nekoliko godina.

JPEG - 315.2 kb
Stolac

Daorsi u 1. stoljecu prije nove ere, nisu više nastanjivali grad, ali su nastavili svoje aktivnosti u centru Daorsa, u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, kao municipij Diluntum gdje se on održao do 4. vijeka p.n.e.

Stolac, grad muzej pod vedrim nebom, posjeduje i bogate ostatke prošlosti iz srednjeg vijeka. Područje samoga grada Stoca tada je pripadalo župi Vidoši. Stari grad Vidoški smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja odbrambeni objekat koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova.

JPEG - 85.8 kb
Krizevac, Stolac

„Kraljica Vida“ je sagradila ovaj kompleks u srednjem vijeku, ali sredinom 15. vijeka dolaze Osmanlije i osvajaju ga, te Stolac postaje dio osmanskog sultanata. U XVII vijeku, grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Opjevan je i u epu ,,Smrt Smail-age Čengića“ Ivana Mažuranića koji počinje stihom: ,, Sluge zove Smail-aga, Usred Stolca kule svoje, a u zemlji Hercegovoj...“

JPEG - 94.6 kb
Radmilja, Stolac

Srednji vijek ostaviće u naslijeđe generacijama koje dolaze i dvije najljepše nekropole Radimlju i Boljune, koje broje preko 400 stećaka. Ova vječna počivališta pripadnika crkve bosanske zasigurno će biti uskoro upisana na listu UNESCO-ve svjetske baštine, zajedno sa prelijepim mostovima iz osmanskog perioda u Mostaru i Višegradu.

O njima je Miroslav Krleža pisao ovako : “Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, STEĆKE. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj.”

JPEG - 89.5 kb
Boljuni, Stolac

Grad na prelijepoj rijeci Bregavi, poznat je i po svojim kamenim mostićima i slapovima. Zavirite u mlinice i naučite nešto o stupama, a onda iz gornjeg dijela grada, produžite do Begovine. Ona predstavlja stambeni kompleks kapetanske obitelji Rizvanbegović, a svrstana je u jedan od najljepših i najznačajnijih rezidencijalnih kompleksa u Bosni i Hercegovini.

I austrougarska vladavina ostavila je spomenike: gradske bazene i vodovod koji je još u funkciji. Stolac je takođe i počivaliste sarajevskog rabina Moše Dannona, a kao i mnogi gradovi Bosne i Hercegovine, ima svoje katoličke i pravoslavne crkve te džamije.

Svi spomenici kulture u Stocu, a ukupno ih je 30, nalaze se na popisu nacionalnih kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Vaša poruka ili komentar?

pre-moderation

Ovaj forum je vlasništvo urednika: vaš prijedlog će biti postavljen tek nakon što je ovjeren od strane administratora.

Ko ste? (optionnel)
Votre message
  • Ce formulaire accepte les raccourcis SPIP [->url] {{gras}} {italique} <quote> <code> et le code HTML <q> <del> <ins>. Pour créer des paragraphes, laissez simplement des lignes vides.

Ažurirano 23/11/2017 Newsletter Français