Liberté, Égalité, Fraternité

Početna stranica > Politika > EU > Proširenje Zapadnog Balkana u EU | Pitanja i odgovori

Proširenje Zapadnog Balkana u EU | Pitanja i odgovori

ponedjeljak 12 februar 2018, BH Info  |  1 Partagez sur FacebookTwittez cette information

Šta sve treba znati o “Kredibilnoj perspektivi proširenja i pojačanom angažman EU sa Zapadnim Balkanom”?

Zašto Evropska komisija usvaja strategiju?

U govoru o stanju Unije za 2017. godinu, predsjednik Jean-Claude Juncker je potvrdio evropsku budućnost zemalja Zapadnog Balkana: “Ako želimo veću stabilnost u našem susjedstvu, onda moramo ponuditi i kredibilnu perspektivu proširenja Zapadnom Balkanu.” Kao što je predsjednik rekao: “Evropska unija će imati više od 27 članica. Zemlje kandidatkinje moraju kao glavni prioritet u pregovorima odrediti vladavinu prava, pravosuđe i osnovna prava.” Izgledi za članstvo u EU za Zapadni Balkan, utemeljeni na zaslugama, su u političkom, sigurnosnom i ekonomskom interesu Unije, te predstavljaju geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu, zasnovanu na zajedničkim vrijednostima. Strategija takođe ima za cilj polučiti obnovljen reformski zamah u regionu kako bi se rješavali određeni ključni izazovi pred Zapadnim Balkanom. Ona takođe unaprjeđuje podršku Evropske unije naporima Zapadnog Balkana na evropskom putu, uz dodatno finansiranje i resurse. U Sofiji će se 17. maja održati samit o Zapadnom Balkanu na kojem će lideri iz EU nastaviti razgovore i angažman sa svojim partnerima sa Zapadnog Balkana.

Politika proširenja EU mora biti sastavni dio šire strategije za jačanje Unije do 2025. godine. Strategija je dio šireg Plana za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju, a u skladu s kojim Komisija predlaže inicijative s ciljem poboljšavanja demokratskog, institucionalnog i političkog okvira za Uniju 2025. godine. Naša Unija mora biti snažnija, otpornija i efikasnija prije nego što postane veća.

Šta je novo u Strategiji?

Strategija predstavlja samu suštinu izazova s kojima se Zapadni Balkan suočava na evropskom putu. Ono što je novo je snažno obnovljeno ohrabrenje partnerima da rješavaju pitanja neophodnih reformi, te da im se pruže smjernice o potrebnim koracima kako bi napredovale što brže moguće ka pristupanju EU. Za Srbiju i Crnu Goru – sa kojima su pregovori o pristupanju već u toku – Strategija predstavlja indikativne korake koji su potrebni kako bi se zaključio proces pristupanja kroz u perspektivi do 2025. godine. Nadalje, Strategija značajno poboljšava angažman EU sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana putem vodećih inicijativa u šest ključnih područja. Strategija predstavlja našu viziju za našu zajedničku budućnost te put ka njenom ostvarivanju.

Da li Komisija mijenja svoju politiku proširenja?

Strategija jasno navodi da su vrata Evropske unije otvorena za daljnja pristupanja kada – i samo kada – individualne zemlje budu ispunile kriterije. Komisija ne mijenja svoju politiku proširenja: proces jeste i ostaje zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja će biti ocijenjena prema svojim postignućima.

Kako će Strategija biti sprovedena u djelo?

Perspektiva proširenja za Zapadni Balkan prije svega je u rukama samih zemalja. Zemlje moraju djelovati s odlučnošću i hitno udvostručiti svoje napore, rješavati vitalne reforme – posebice u području vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i osnovnih prava - te dovršiti svoju političku, ekonomsku i društvenu transformaciju. Sa svoje strane, EU će unaprijediti svoje politike kako bi bolje podržala proces transformacije u regionu. Strategija donosi Akcioni plan sa šest konkretnih vodećih inicijativa koje ciljaju na određena područja od zajedničkog interesa: vladavinu prava, sigurnost i migracije, socioekonomski razvoj, transport i energetsku povezanost, digitalnu agendu, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Konkretne aktivnosti u ovim područjima predviđene su do 2018. do 2020. godine.

Šta su šest vodećih inicijativa?

Vodeće inicijative podržavaju transformaciju Zapadnog Balkana u brojnim određenim područjima u kojima je pojačana saradnja od zajedničkog interesa. Konkretne aktivnosti
su predviđene između 2018. i 2020. godine za šest identifikovanih područja. Na primjer:

• Vladavina prava: Proširenje detaljnih Akcionih planova i nadgledanje usklađivanja sa standardima EU na čitav Zapadni Balkan. Poboljšanje procjene provedbe reformi, uključujući kroz nove savjetodavne misije i “peer-review” misije sa ekspertima iz država članica EU.

• Sigurnost i migracije: Unaprjeđenje zajedničke saradnje u borbi protiv organiziranog kriminala, borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, te poboljšanje sigurnosti granica i upravljanja migracijama, uz podršku alata EU i stručnih znanja. Poboljšavanje koordinacije sa agencijama EU kod sigurnosti granica i upravljanja migracijama.

• Socioekonomski razvoj: Širenje Okvira za ulaganja na Zapadnom Balkanu, jačanje pružanja garancija za privatne investicije, podrška novoosnovanim i malim i srednjim preduzećima, te većem olakšavanju trgovine. Povećavanje fokusa na zapošljavanje i socijalne politike, uz veću finansijsku podršku socijalnom sektoru, posebice obrazovanju i zdravstvu. Finansiranje u okviru Erasmus+ programa će biti udvostručeno.

• Transportna i energetska povezanost: Inicijative unutar regiona i sa EU, uključujući podršku za nove investicije. Proširenje Energetske unije EU u region.

• Digitalna agenda: Uspostavljanje mape puta kako bi se olakšalo snižavanje cijena roaminga, podrška širokopojasnim uslugama i e-upravi, e-nabavkama, e-zdravstvu, te digitalnim vještinama.

• Pomirenje i dobrosusjedski odnosi: Podrška borbi protiv nekažnjivosti i tranzicijskoj pravdi, uključujući kroz Regionalnu komisiju koja bi ustanovila činjenice o ratnim zločinima. Povećavanje saradnje u oblastima obrazovanja, kulture, omladine i sporta; promocija kulturnog naslijeđa i učešća u programu Kreativna Evropa.

Kako će biti implementirane nove vodeće inicijative? Da li će finansijska podrška za Zapadni Balkan biti povećana?

Kako bi se podržala provedba novih vodećih inicijativa u okviru ove strategije, Komisija predlaže da se nadopuni postojeće finansiranje za Zapadni Balkan do 2020. godine u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć, kao dodatak na 1,07 milijardi eura koje su već predviđene regionu za 2018. godinu. Povećano finansiranje će biti potrebno za važne investicije, posebice u infrastrukturi, bez obzira da li se radi o transportu, energetici ili digitalnoj infrastrukturi. Na proljeće će se oformiti posebna koordinaciona grupa kako bi se osigurala provedba pomenutih inicijativa.

Koje su prioritetne reforme za Zapadni Balkan kako bi se održala kredibilna perspektiva proširenja?

Rješavanje reformi u oblastima vladavine zakona, osnovnih prava i dobrog upravljanja predstavljaju najhitnija pitanja za Zapadni Balkan. Region mora mnogo snažnije i kredibilnije prihvatiti ove osnovne vrijednosti EU. Nepoštivanje ovih vrijednosti predstavlja prepreku za investicije i trgovinu. Nadalje, ekonomije regiona se moraju osnažiti. One su i dalje nekonkuretne, sa previše nepotrebnog političkog uplitanja i nerazvijenim privatnim sektorom, što se sve odražva na rast i radna mjesta, posebice za omladinu iz regiona. Najzad, Zapadni Balkan mora zajednički raditi na pomirenju i dobrosusjedskim odnosima. I dalje preostaje rješavanje bilateralnih sporova između zemalja u regionu. EU neće prihvatiti uvoz ovih sporova i nestabilnost koju oni donose. Konačna i obavezujuća rješenja sporova sa susjedima se moraju pronaći i provesti prije pristupanja zemalja.
Da li se EU obavezuje na 2025. godinu kao datum pristupanja za nove zemlje?
2025. godina nije niti fiksirani niti ciljani datum za pristupanje. Ona ukazuje na moguću vremensku perspektivu, a koja odražava snažnu evropsku predanost kredibilnoj perspektivi proširenja za Zapadni Balkan. Do tog datuma, EU bi mogla postati veća od 27 članica. Pregovori o pristupanju su već znatno u toku sa Crnom Gorom i Srbijom. Ukoliko pokažu snažnu političku volju, ostvare stvarne i održive reforme, te postignu konačna rješenja za sporove sa susjedima, ove zemlje mogle bi biti spremne za članstvo u perspektivi do 2025. godine. Ova perspektiva je izrazito ambiciozna. Da li će biti postignuta u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama i rezultatima svake zemlje.

Da li se Strategija odnosi samo na “predvodnice” Crnu Goru i Srbiju, a bez uključivanja čitavog regiona?

Strategija obuhvata čitav region Zapadnog Balkana. Crna Gora i Srbija su trenutno jedine kandidatkinje koje su u procesu pregovora o pristupanju i stoga su identifikovane kao trenutne predvodnice. Strategija pruža indikativnu ilustraciju potrebnih koraka kako bi Crna Gora i Srbija zaključile proces pristupanja u okviru moguće perspektive 2025. godine. Međutim, Strategija jasno navodi da druge zemlje to mogu nadoknaditi ili preticati se, ovisno o objektivno ostvarenom napretku.

Da li će se Crna Gora i Srbija pridružiti EU 2025. godine?

Vremenski okvir je i dalje u rukama ove dvije zemlje i njihovim vlastitim objektivnim zaslugama. Moguća perspektiva 2025. godine je ambiciozna i zahtijeva snažnu političku volju, te postizanje značajnih i konkretnih rezultata. Crna Gora treba postići konkretne rezultate posebice u području vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Srbiji je potrebna snažna i trajna politička volja kako bi se postigao konsenzus o suštinskim reformama nužnim za vladavinu prava i ekonomiju, a kako bi se promovisalo pomirenje. Sve ovo treba biti poduprijeto sveobuhvatnom normalizacijom odnosa sa Kosovom. Da bi se realizovala ambiciozna perspektiva 2025. godine, morat će se zaključiti i provesti sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum o normalizaciji.

Da li je normalizacija odnosa između Kosova i Srbije preduslov kako bi Srbija napredovala na putu ka EU?

Napredak i Srbije i Kosova na putu ka EU čvrsto je povezan sa napretkom na normalizaciji njihovih međusobnih odnosa. Neće biti moguće ostvariti dugotrajnu stabilnost u regionu bez učinkovite i sveobuhvatne normalizacije odnosa između Beograda i Prištine kroz EU-olakšan dijalog. Sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum o normalizaciji je od hitne važnosti i presudan je kako bi Srbija i Kosovo mogli napredovati na evropskom putu.

Šta Strategija nudi zemljama koje nisu “obilježene” kao predvodnice? Kakvi su njihovi izgledi za pristupanje EU? Da li će one imati različit tretman i umanjenu pažnju Komisije?

Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku da napreduju na evropskom putu. Komisija ocjenjuje sve zemlje pravedno i nepristrasno na temelju njihovih zasluga i brzine kojom ostvaruju napredak. Kao jedine zemlje u regionu koje trenutno imaju otvorene pregovore, Crna Gora i Srbija su trenutne predvodnice u ovom procesu. Međutim, druge zemlje to mogu nadoknaditi ili preteći jedna drugu, zavisno o tome koliko napretka objektivno uspiju da ostvare. Albanija i Bivša jugoslovenska Republika Makedonija ostvaruju značajan napredak na evropskom putu, stoga je Komisija spremna pripremiti preporuke za otvaranje pristupnih pregovora, a na temelju ispunjenih uslova. Komisija će početi sa pripremom Mišljenja o zahtjevu za članstvo koji je podnijela Bosna i Hercegovina nakon što zaprimi sveobuhvatne i potpune odgovore na dostavljeni Upitnik. Ukoliko održi napore i angažman, Bosna i Hercegovina bi mogla postati kandidatkinja za pristupanje. Kosovo ima priliku da ostvari održiv napredak putem provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te da napreduje na evropskom putu kada to omoguće objektivne okolnosti.

Šta ako buduće države članice budu blokirale pridruživanje drugih zemalja Zapadnog Balkana?

Sve zemlje moraju se suzdržavati od zloupotrebe neriješenih pitanja u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Predvodnice na putu ka EU imaju strateški interes da budu zagovornici, a ne da remete težnje svojih susjeda. Zemlje regiona su međusobno ovisne i napredovat će brže ako usput budu pomagale jedne drugima. U novoj strategiji, Komisija preporučuje da se uspostave posebni aranžmani i neopozive obaveze kako bi se osiguralo da nove države članice ne budu u mogućnosti da blokiraju pristupanje ostalih kandidatkinja Zapadnog Balkana.

Poruke iz foruma

  • Ovaj prilog je skup svega onoga sto je vec receno . Manje - vise . Balkancina treba ponavljati mnogo cesce nego drugima , jer slabo pamte - a brzo zaboravljaju...EU je sudbina svih drzava , ispunjavali uvjete ,ili ne . Nisu ispunjavale ni Rumunija , ni Bugarska - pa su usle u EU !...
    Za narednih pet godina , EU ce izgledati sasvim drugacije . Problemi i iznenadjenja koji EU cekaju , bit ce manji i pod kontrolom , ako svi u Evropi udju u EU , sa svrstim jedinstvom - u prvom redu odbrane , kao svih drugih vitalnih interesa gradjana EU . Nestanak granica izmedju drzava koje ce ciniti EU , moraju nestati a vanjske zajednicke granice cvste . Previse smo se uljuljkali u “moje i tvoje” , jer 10 posto uzima kajmak , i tesko je izgubiti privilegije ...
    Dolazi vrijeme u kome ce vladati jasna pravila : U EU AKO HOCES - IZ EU AKO TE PUSTE ! Nemoze automobil da se krece samo na dva tocka . Mora se kretati sa svim tockovima , koji usto moraju biti - stabilni , cvrsti i dugotrajni !

    pre-moderation

    Ovaj forum je vlasništvo urednika: vaš prijedlog će biti postavljen tek nakon što je ovjeren od strane administratora.

    Ko ste? (optionnel)
    Votre message
    • Ce formulaire accepte les raccourcis SPIP [->url] {{gras}} {italique} <quote> <code> et le code HTML <q> <del> <ins>. Pour créer des paragraphes, laissez simplement des lignes vides.

Vaša poruka ili komentar?

pre-moderation

Ovaj forum je vlasništvo urednika: vaš prijedlog će biti postavljen tek nakon što je ovjeren od strane administratora.

Ko ste? (optionnel)
Votre message
  • Ce formulaire accepte les raccourcis SPIP [->url] {{gras}} {italique} <quote> <code> et le code HTML <q> <del> <ins>. Pour créer des paragraphes, laissez simplement des lignes vides.

Ažurirano 29/11/2018 Newsletter Français